Mediji: Abazović naljutio šefa države, srušio ga Temeljni ugovor

Crnogorska vlada pala je u subotu rano u toku glasanja o nepovjerenju do kojeg je došlo uslijed raskola u odnosima sa moćnom Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC). Poslanici su glasali sa 50 prema 1 za smjenu Vlade Dritana Abazovića samo nekoliko nedjelja nakon što je potpisao sporazum kojim se reguliše položaj SPC u Crnoj Gori — javlja sinoć „Associated Press” (AP).

Foto: Vijesti.me

„Nacija je podijeljena oko dominantne uloge SPC i vezâ zemlje sa Srbijom. Kritičari su tvrdili da nije bilo potrebe za posebnim ugovorom sa SPC različitim od drugih vjerskih zajednica. Prozapadne grupe u Crnoj Gori takođe su opisale sporazum kao sredstvo za Srbiju i Rusiju da povećaju svoj uticaj u Crnoj Gori usred rata u Ukrajini”.

„Nije sada jasno da li će pad Vlade dovesti do vanrednih parlamentarnih izbora ili će stranke pokušati da formiraju novu vladajuću koaliciju”, procjenjuje AP. „Političke prepirke u Crnoj Gori blokirale su napredak ka integraciji u Evropsku uniju. Crna Gora je 2017. prkosila svojoj bivšoj saveznici Rusiji postavši članica NATO-a”.

„Reuters” navodi da je „ovo bio drugi uspješan prijedlog za nepovjerenje Vlade u tekućoj godini, nakon februarskoga raspada kabineta Zdravka Krivokapića, kojeg je takođe podržala SPC”.
„Predśednik Milo Đukanović sada će morati da predloži novoga mandatara za formiranje Vlade zemlje-članice NATO-a koja teži da se pridruži Evropskoj uniji. Postoji i šansa za vanredne izbore”.

„Politika u jadranskoj zemlji od samo 625.000 ljudi dugo je obilježena podjelama između onih koji se izjašnjavaju kao Crnogorci i proruskih Srba koji su se protivili nezavisnosti Crne Gore od bivše državne zajednice sa Srbijom”, zaključuje „Reuters”.

„ТАСС“ iz Moskve, bez posebnih komentara, opisuje:

„Rasprava o sudbini 43. Vlade Crne Gore trajala je 12 sati, nakon čega se 50 od prisutnih 51 poslanika izjasnilo za nepovjerenje. Na rezultate glasanja uticala je činjenica da Abazović, za sto dana, nije ispunio svoje obaveze o evropskim integracijama Crne Gore”.

„Zemlja je kandidat za članstvo u EU od 2010, a pregovori o pristupanju su u toku od 2012. godine”, nastavlja „ТАСС“. „Prema EU, Crnoj Gori su potrebne duboke reforme u oblastima izgradnje vladavine prava, razvoja konkurentne ekonomije, regionalne saradnje i pomirenja”.

I ruski „Коммерсантъ” izvještava o o tehničkim i hronološkim aspektima obaranja Abazovićeve vlade, uz napomenu da su proljetos u tom listu ocijenili da je „Vlada formirana na fonu zbivanja u Ukrajini”.

„Українська правда” iz Kijeva navodi da je „36-godišnji Dritan Abazović na čelu Vlade u Podgorici bio od 28. aprila 2022. godine” i da „poput Mila Đukanovića, važi za prozapadnoga političara”.

„Nakon što je Crna Gora izašla iz državne zajednice sa Srbijom 2006. godine, vlasti u Beogradu pokušale su da povećaju svoj uticaj u Crnoj Gori, koristeći SPC”.

Foto:AP

Španska press-agencija EFE piše da je „Abazovića vlada pala uspješanim prijedlogom Demokratske partije socijalista (DPS) u znak protesta protiv sporazuma sa SPC za koji smatra da razvodnjava nacionalni identitet zemlje”.

„Australian Associated Press” donosi vijest pod naslovom: „Srpske crkvene veze srušile crnogorsku vladu”. Navodi da je „nacija podijeljena oko dominantnoga statusa SPC”.

Bugarska „БТА” citira šefa poslaničkoga kluba DPS Danijela Živkovića da je „Abazovića vlada izgubila podršku jer se udaljila od evropske agende, propustivši šansu da se deblokiraju institucije i uz pomoć partnerâ Crna Gora do 2025. godine postane članica Evropske unije”.

„Eko-liberal Abazović je naljutio šefa države Mila Đukanovića jer je potpisao kontroverzni ugovor sa SPC”, piše „Frankfurter Allgemeine Zeitung”.

„Ugovor se smatra kontroverznim jer Pravoslavnoj crkvi pod kontrolom Srba daje posebna prava”.
„Rukovodstvo SPC se nikada nije stvarno pomirilo sa državnom nezavisnošću Crne Gore. Ova bivša jugoslovenska republika postala je nezavisna 2006. godine — tada u dogovoru sa državom Srbije”.

„Međutim, danas vlast u Beogradu pokušava da povrati veći uticaj u NATO državi Crnoj Gori i to preko crkvenih i lokalnih prosrpskih partija i organizacija”, zaključuje „Frankfurter Allgemeine Zeitung”.

Izvor: Antena M

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *