Izbiori neće biti slobodni i pošteni

Samo od vladajuće stranke i Aleksandra Vučića zavisi kako će izgledati izborni dan. Izbori u Srbiji ni ovog puta neće biti slobodni i pošteni, kažu sagovornici DW. Smatraju da će opozicija imati nešto bolju kontrolu izbora i mogućnost da dokumentuje sva kršenja zakona i procedura

Istraživanja javnog mnjenja do samih izbora pokazala su značajnu prednost vladajuće Srpske napredne stranke i njenog predsjedničkog kandidata Aleksandra Vučića, koji je izjavio “da će biti tužan ako u nedjelju ne dobije 60 odsto glasova u prvom krugu”.

Ali, dok većina istraživača predviđa da će SNS dobiti preko polovine glasova na parlamentarnim izborima, i da Vučić pobjeđuje u prvom krugu, opozicija tvrdi da su to namještena istraživanja, piše DW.

Opozicija je, inače, tokom predizborne kampanje dosta energije uložila u polemike sa istraživačima javnog mnijenja, optužujući ih da svjesno ili nesvjesno rade za vladajuću stranku. Vlast se bolje snašla?

Očekivala se žestoka i prljava predizborna kampanja, ali su tragični međunarodni događaji doveli do toga da je veći dio kampanje protekao u relativno hladnoj i sumornoj atmosferi. Nije, naravno, prestala satanizacija opozicije i upotreba već poznatih trikova vlasti, ali je u svakom slučaju bilo jasno da se kampanja ne odvija u regularnim okolnostima.

Fokus je sa unutrašnjih prilika brzo pomjeren na spoljnopolitičku scenu i međunarodni položaj Srbije u novonastalim okolnostima, i različiti akteri su se različito snašli u takvoj situaciji.

Ukrajinska kriza je prekrila predizbornu kampanju, i vlast se u tome bolje snašla, potvrđujući da se “u vremenima krize ljudi okupljaju oko nečega što im je poznato”, ističe za DW novinar Nedim Sejdinović.

“Zbog toga su ključne riječi vlasti u kampanji bile mir i stabilnost. Zanimljivo je da sam na istu situaciju naišao i u Mađarskoj, gdje Orbanova stranka takođe forsira mir i stabilnost kao ključne riječi u kampanji”, kaže Sejdinović za DW.

Kampanja je bila već viđeno, ocjenjuje za DW Naim Leo Beširi, direktor instituta za evropske poslove.

“Imali smo mnoge stvari koje su nam bile već poznate iz ranijih izbora: kupovina glasova, organizacija pomoći i ljekarskoh pregleda, kao i žestoka funkcionerska kampanja,” napominje Beširi.

Opozicioni nastupi su za Beširija bili “vrlo razočaravajuću”. “Koketiranje sa Republikom Srpskom i ratnim zločinima, odbijanje izjašnjavanja o ključnim problemima u društvu, nepostojanje planova u vezi sa Kosovom, nejasna reginalna politika, sve to vjerovatno nije dovoljno da se opozicija jasno profiliše i razlikuje od Aleksandra Vučića”, dodaje Beširi.

“Opozicija se kretala u poznatim okvirima, i nije iskoristila priliku da poentira “što je recimo moglo upravo na primjeru rata u Ukrajini, oko kojeg je davala prilično konfuzne izjave “, skreće pažnju Sejdinović.

“Imamo tu doduše pojedinih koalicija koje su u prvi plan stavile neke ekološke teme, što zaista jeste neko osvježenje na srpskoj političkoj sceni, ali isto tako mislim da bi u narednom periodu morali da imaju jasan stav i oko nekih drugih teških i dramatičnih tema. A što se tiče vlasti, ona je osim mira i stabilnosti igrala i na kartu stvarne ili izmišljene ekonomske moći Srbije,”navodi Sejdinović.

Opozicija je uoči izbora imala nešto više prostora u medijima pod kontrolom režima, ali to i dalje nije zadovoljavajuće, i stoga se i dalje ne može govoriti o slobodnim i fer izborima. O skoro svim istraživanjima, preko 40 odsto ispitanika smatra da izbori neće biti slobodni i pošteni, što po riječima istraživača javnog mnijenja ozbiljno dovodi u sumnju legitimitet izbora.

“Izborni uslovi svakako nisu bolji nego što su bili prije dvije godine,”upozorava Naim Leo Beširi, i dodaje ” da na žalost ni opozicija ni organizacije civilnog društva nisu uspjeli da izbore bolje izborne uslove. Kao pomak se jedino može tumačiti očekivanje da će opozicija ući u parlament u nešto većem broju što je ipak novi momenat.”

“Sasvim je jasno da izbori neće biti fer i slobodni, nastavlja Nedim Sejdinović, i nabraja: “Sam način vođenja predizborne kampanje, loša medijska situacija, i posebno način na koji režimski mediji tretiraju opoziciju. U društvu ne postoji javni dijalog, i na kraju krajeva, zato što sam predsjednik države odbija da suoči svoje stavove sa predstavnicima opozicije?”

“Dodatno zabrinjava i pojava većeg broja poziva za glasanje za ljude koji su preminuli, ili nikada nisu živjeli na adresama na koje su im listići poslati. Kao sada već opšte mjesto imamo i pritisak na ljude zaposlene u javnim preduzećima da obezbijede kapilarne glasove za vladajuću stranku”, naglašava Sejdinović.

Sejdinović kao pozitivan korak vidi to što je opozicija “izgleda uspjela da nešto bolje organizuje kontrolu izbora, angažovanjem većeg broja kontrolora.”

Na taj momenat skreće pažnju i Naim Leo Beširi, koji kaže, “da će opozicija najvjerovatnije imati najveći broj kontrolora u posljednjih deset godina. Očekujem da će oni dobro dokumentovati sva kršenja zakona i procedura, jer je sasvim sigurno da će vladajuća stranka sprovoditi brojne neregularne aktivnosti širom Srbije. Samo od vladajuće stranke i Aleksandra Vučića, dakle, zavisi kako će izgledati sam izborni dan,” zaključuje direktor instituta za evropske poslove.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *